Institut za slavensku filologiju

DOBRO DOŠLI

Institut za slavensku filologiju

O institutu

Institut za slavensku filologiju je nastavno-naučna jedinica u sastavu Odsjeka za poljsku i klasičnu filologiju Univerziteta “Adam Mickiewicz” u Poznanju.

Glavno područje istraživačkih zanimanja Instituta jesu studiji na kojima se izučavaju književnost, jezik i kultura srednjoevropskih, zapadnoslavenskih i južnoslavenskih zemalja.

Institut sarađuje s različitim ustanovama te pokreće lokalne događaje i uključuje se u njihovu organizaciju. Kao posrednik među kulturnim institucijama iz matičnih zemalja, Institut ih podržava znanjem i iskustvom, kako bi se poboljšali tematski događaji u vezi sa zapadnoslavenskim i južnoslavenskim prostorom, uz šire shvaćeno područje Balkana. Institut godinama sarađuje s diplomatskim predstavnicima južnoslavenskih država te svake godine ugosti ambasadore i članove konzularnih misija.

Institut za slavensku filologiju organizira studije prvog i drugog stepena na smjerovima bugarske, hrvatske, srpske i češke filologije, polonističko-slavističkom studiju te komparativnom južnoslavenskom studiju, zatim na jedinstvenom studiju balkanistike i dvogodišnjem magistarskom studiju Balkan Studies, koji se izvodi na engleskom jeziku.

Studenti pohađaju nastavu i sudjeluju u seminarima posvećenim historiji, književnosti, kulturi i jeziku odabrane matične zemlje. Jezičke i prevodilačke kompetencije razvijaju i na predmetima koje vode izvorni govornici izabranih jezika (lektori).

Studenti imaju mogućnost stipendijskih putovanja na strane univerzitete (najčešće u okviru programa Erasmus Plus). Također imaju priliku sudjelovati u razmjeni među poljskim univerzitetima, koju omogućuje Program mobilnosti studenata (MOST).

Praktična nastava učenja jezika održava se u multimedijalnim salama i profesionalnoj jezičkoj laboratoriji, koje studentima omogućavaju usavršavanje kompetencija u vezi s jezikom za koji se specijaliziraju.

Institut za slavensku filologiju organizator je dvaju važnih festivala: Poznań Slavic Festa (ranije poznatog kao Poznanjski festival slavenske pjesme) i Balkan Film Festa. Svake se godine organiziraju studentska putovanja na Balkan, zahvaljujući, između ostalih, Naučnom kružoku, i tako se studentima pruža prilika da upoznaju kulture i jezike balkanskih zemalja putem neposrednog kontakta s izvornim govornicima.

Historija Instituta

Tradicija slavističkih studija u Poznanju počinje 1918. godine. To je datum osnivanja Poznanjskog univerziteta. Filozofski fakultet bio je prva otvorena jedinica Univerziteta a na njemu su se izučavale humanističke i prirodne nauke. Na novoosnovanom univerzitetu posao su našli mnogi istaknuti poljski slavisti kao što su bili Tadeusz Lehr-Spławiński, Mikołaj Rudnicki ili Henryk Ułaszyn. Od 1925. godine Fakultet se dijeli na uže specijalizirane jedinice. Tako je nastao Humanistički odjel, u čijem je sastavu bio i Zapadnoslavenski institut.

Nakon Drugog svjetskog rata, 1949. godine, na Poznanjskom univerzitetu osnovana je Katedra za zapadnoslavenske književnosti, čiji je naziv 1952. godine promijenjen u Katedra za slavenske književnosti. Njen je voditelj (do 1962. godine) bio Stefan Vrtel-Wierczyński. Godine 1965. Katedra je proširena dodavanjem rusističkih studija i preimenovana u Katedru za rusku filologiju, a 1969. godine preimenovana je u Institut za rusku i slavensku filologiju. Do 1988. godine u njegovoj je strukturi Katedra za slavensku filologiju egzistirala kao Odjel za slavenske jezike i književnosti. Voditeljica Odjela mnogo je godina bila doc. dr. hab. Halina Pańczyk.

U periodu od 1988. do 1996. godine katedrom za slavensku filologiju rukovodio je prof. dr. hab. Bogdan Valczak. Od oktobra 1999. godine voditelj Katedre je prof. dr. hab. Bogusław Zieliński.

Katedra za slavensku filologiju Odlukom Senata Univerziteta “Adam Mickiewicz” od 30. juna 2008. preimenovana je u Institut za slavensku filologiju, kojim i danas rukovodi prof. dr. hab. Bogusław Zieliński. Institut je iste godine premješten iz zgrade Collegium Novum u Collegium Maius, gdje je i danas njegovo sjedište.

Naučna djelatnost

Glavna područja akademskog izučavanja na Institutu za slavensku filologiju Univerziteta “Adam Mickiewicz”:

  • zapadnoslavenske i južnoslavenske literarne studije iz tipološke i kontrastivne perspektive u odnosu na općeslavensku, srednjoevropsku i balkansku osnovu
  • globalnokulturalne studije usmjerene na društveno-historijsko-političke transformacije Balkana
  • balkanska rodna i transkulturalna istraživanja
  • slavenske kulturalne studije i etno-kulturalna istraživanja identiteta južnoslavenskih zemalja, uključujući i njihove ideje i nacionalne mitologije
  • slavistička lingvistika
  • biblijske studije i slavenska paleografija
  • slavenska onomastika
  • ikonosfera južnoslavenskih i zapadnoslavenskih zemalja

Zapadnoslavenske i južnoslavenske književne studije iz tipološke i kontrastivne perspektive u odnosu na općeslavensku, srednjoevropsku i balkansku osnovu usmjerene su na istraživanja u vezi s bugarskom, češkom, hrvatskom i srpskom poezijom i prozom (periodizacija umjetničkih i estetičkih strujanja u bugarskoj književnosti dvadesetog stoljeća; tipologija bugarskog modernizma i simbolizma i njihove transformacije poslije simbolizma; avangardna strujanja u hrvatskoj, srpskoj i češkoj književnosti dvadesetog stoljeća; srpski i hrvatski historijski roman i problemi odnosa između književnosti i etnosa).

Slavenske kulturalne studije i etno-kulturalna istraživanja postali su središte slavističkih istraživanja u Poznanju, koja sagledavaju dva dijela slavenskog svijeta iz kontrastivne perspektive: s jedne strane, njih razdvaja granica između staroslavenskog i latinskog dijela, a, s druge strane, oni formiraju podjelu cijele Evrope na Istok i Zapad. Nekoliko konferencija, zajedno s postkonferencijskim zbornicima radova, izvještavaju o postignućima i dokazuju izvanredan status poznanjskih slavističkih studija na ovom akademskom polju.

Slavistička lingvistika obuhvaća poredbenu gramatiku slavenskih jezika, s naročitim zanimanjem za leksikografiju i leksikologiju, zatim historiju ideje općeslavenskog jezika, historiju slavenskih studija, lužičkosrpske studije, značaj jezičkih kontakata za nastanak i razvoj slavenskih jezika te slavensku onomastiku.

Biblijske studije, slavenska paleografija i paleoslavistika razmatraju razvoj staroslavenske pismenosti i književnosti, kulturalne modele regije Slaviae Orthodoxae, mjesto i značaj Biblije u kulturi (tj. u slavenskim kulturama), biblijski tekst kao staroslavenski obrazac pisanja, analizu i interpretaciju biblijskog teksta u kontekstu prilagođavanja velikih ideja u slavenskim kulturama (književnostima).

Istraživački projekti

Osim prigodnih naučnih skupova, Institut za slavensku filologiju organizator je slavističkih poljsko-bugarskih kolokvija (svake druge godine, naizmjenično s Univerzitetom “Pajsije Hilandarski” u Plovdivu) te naučnog skupa Jezik, književnost i kultura Slavena nekada i sada (održava se svakih pet godina). Osim toga, zaposlenici Instituta autori su i realizatori istraživačkog programa Slavenski Pijemont te, zajedno s Historijskim institutom UAM, inicijatori interdisciplinarnog programa Slavenski svijet. Sudjeluju i u drugim međunarodnim istraživačkim programima čiji su organizatori inozemne institucije, naprimjer: međunarodni hrvatsko-poljski projekt Josip Juraj Strossmayer, kojim rukovodi prof. Stanislav Marijanović sa Sveučilišta u Osijeku (Hrvatska), istraživački projekt Roman na području bivše Jugoslavije nakon 1990. godine, kojim rukovodi prof. Miodrag Maticki s Univerziteta u Beogradu (Srbija), zatim projekt Žene u društvenom diskursu Bugarske i Poljske – književnost, umjetnost, mediji, na kome radi prof. Galia Simeonova-Konach. Pozivamo vas da posjetite internetske stranice zaposlenika Instituta te se upoznate i s ostalim projektima koji se realiziraju na Institutu.

Struktura Instituta

U Institutu postoje sljedeći odsjeci:

Odsjek za južnoslavenske književnosti

Voditelj: prof. zw. dr. hab. Bogusław Zieliński – e-mail: zielbog@amu.edu.pl


Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti

Voditelj: prof. dr. hab. Mieczysław Balowski – e-mail: balowski@amu.edu.pl


Odsjek za južnoslavenske jezike

Voditeljica: prof. dr. hab. Mariola Walczak-Mikołajczakowa – e-mail: mawal@amu.edu.pl


Odsjek za poredbenu lingvistiku

Voditelj: dr. hab. prof. UAM Andrzej Sieradzki – e-mail: a.sier@amu.edu.pl


Odsjek za slavenske kulturalne studije

Voditelj: dr. hab. prof. UAM Marzanna Kuczyńska – e-mail: marzanna@amu.edu.pl

Katedra za rodne i transkulturalne balkanološke studije

Voditeljica: dr. hab. prof. UAM Magdalena Koch – e-mail: mkoch@amu.edu.pl

 

Facebook